MEĐUGENERACIJSKA SURADNJA NAŠE ŠKOLE I DOMA ZA STARIJE OSOBE DUBRAVA

MEĐUGENERACIJSKA SURADNJA NAŠE ŠKOLE I DOMA ZA STARIJE OSOBE DUBRAVA

Učenici članovi školske Geo skupine posjetili su 28. svibnja 2025. Dom za starije osobe Dubrava.

Održali su predavanje na temu Nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske.

Tijekom predavanja demonstrirali su sadržaje na geografskoj karti Hrvatske, a u prezentaciji su korišteni i audio-vizualni zapisi. Predavanjem se htjelo naglasiti koliko je raznovrsna i bogata baština naše zemlje.

Nakon predavanja održana je radionica. Tema radionice bila je Čipkarstvo, uz crtanje lepoglavske, paške i hvarske čipke.

Stanari Doma pažljivo su pratili predavanje, aktivno sudjelovali u radionici i izrazili zadovoljstvo temom koja im je predstavljena.

Učenici su na odlasku dobili darove za uspomenu na ovaj vedar i lijep susret.

Digitalna kampanja o podizanju svijesti cyberbullyinga

Digitalna kampanja o podizanju svijesti cyberbullyinga

Učenici 6.b razreda tijekom nastave informatike izradili su edukativne videozapise s ciljem podizanja svijesti o cyberbullyingu – sve češćem obliku nasilja među djecom i mladima u digitalnom okruženju.

Što je cyberbullying?
Cyberbullying je oblik vršnjačkog nasilja koji se događa putem interneta i digitalnih uređaja – putem društvenih mreža, poruka, igrica i različitih online platformi. Uključuje vrijeđanje, ismijavanje, prijetnje, širenje laži ili dijeljenje tuđih privatnih informacija bez dopuštenja.

Kako prepoznati i reagirati?
Ako se cyberbullying dogodi, važno je:

  • ne odgovarati na uvredljive poruke,spremiti dokaze (screenshotovi),
  • prijaviti odrasloj osobi – roditelju, učitelju ili školskoj stručnoj službi,
  • prijaviti nasilje platformi na kojoj se događa.

Cyberbullying može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece i mladih – smanjuje samopouzdanje, izaziva tjeskobu, stres, pa čak i depresiju. Upravo zato je važno pravovremeno reagirati i učiti djecu kako se odgovorno ponašati na internetu.

Savjeti za sigurno ponašanje na internetu:

Nemoj dijeliti tuđe fotografije ili informacije bez dopuštenja.

Razmisli prije nego što nešto objaviš.

Budi ljubazan u komunikaciji.

Ako vidiš nasilje – nemoj šutjeti.

Učenici su videozapise izrađivali tijekom nastave informatike, gdje su učili:

  • kako izraditi i montirati videozapis,
  • dodati tekst, pozadinu, animacije, elemente i fotografije,
  • kako dodavati zvučni zapis i oblikovati poruku.

Cilj aktivnosti bio je:

  • podizanje svijesti o sprječavanju cyberbullyinga među mladima,
  • osvještavanje njegovih posljedica,
  • pružanje alata i strategija za suočavanje s digitalnim prijetnjama,
  • te jačanje mentalnog zdravlja učenika kroz razvoj socijalno-emocionalnih vještina i otpornosti na stres.

Bravo za naše učenike 6.b razreda koji su pokazali kako znanjem, kreativnošću i empatijom možemo graditi sigurniji i zdraviji digitalni svijet!

Videozapise možete pogledati i poslušati na digitalnoj ploči koja se nalazi na poveznici!

INTERVJU S NAŠOM UČITELJICOM I SABORSKOM ZASTUPNICOM, TANJOM SOKOLIĆ

INTERVJU S NAŠOM UČITELJICOM I SABORSKOM ZASTUPNICOM, TANJOM SOKOLIĆ

Bez učitelja nema stvarne promjene

Tanja Sokolić zastupnica je u Hrvatskom saboru od svibnja 2024. godine. Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao profesorica matematike i fizike. Od 2022. je profesorica matematike u Osnovnoj školi Vjenceslava Novaka u Zagrebu. Od kolovoza 2015. do veljače 2016. godine bila je pomoćnica ministra znanosti i obrazovanja. Od 2023. godine zastupnica je u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Autorica je udžbenika fizike u sedmom razredu i stručna urednica udžbenika matematike od petog do osmog razreda. Osim poučavanja matematike i fizike, vodila je astronomsku grupu u školama u kojima je radila. Nositeljica je mnogobrojnih priznanja za uspješan rad s nadarenim učenicima.

Osim u našoj školi radila je i kao učiteljica matematike i fizike u OŠ Matije Gupca i OŠ Gornje Vrapče u Zagrebu, a u OŠ Gornjem Vrapču bila je i ravnateljica.

 

RAD U POLITICI

Kako ste se počeli baviti politikom?
Politikom sam se počela baviti jer sam vidjela da promjene koje želimo u školama ne dolaze same od sebe. Tijekom rada kao učiteljica i ravnateljica uočila sam koliko su učitelji preopterećeni, a škole prepuštene same sebi. Ušla sam u SDP 2010. godine jer sam vjerovala da kroz politiku mogu napraviti stvarne promjene u obrazovanju.

Koliko se dugo bavite politikom?
Aktivno se bavim politikom više od deset godina. Bila sam gradska zastupnica u Zagrebu, a od 2024. sam saborska zastupnica. I prije toga sam kao pomoćnica ministra radila na važnim obrazovnim politikama.

Što vam je zanimljivo u politici?
Zanimljivo mi je to što svaki prijedlog zakona i svaka rasprava mogu utjecati na živote stvarnih ljudi. Posebno mi je važno boriti se da svako dijete u Hrvatskoj ima jednake uvjete za obrazovanje, bez obzira gdje živi ili iz kakve obitelji dolazi.

Kojim se temama bavite u politici?
Najviše se bavim obrazovanjem – borim se za jednake prilike za svako dijete, bez obzira na mjesto stanovanja ili socijalni status. Osim toga, bavim se pitanjima stanovanja, ravnopravnosti, zdravlja i socijalne pravde.

Kako biste ocijenili trenutnu razinu ulaganja u osnovne i srednje škole?
U Zagrebu sam, kao zastupnica u Gradskoj skupštini, uspjela pokrenuti povećanje redovitih akontacija školama – sada dobivaju četiri puta više sredstava i računi se plaćaju na vrijeme. Roditelji više ne moraju donositi papir i sapun – to sad škola ima.
Ali na državnoj razini još zaostajemo. Hrvatska po učeniku izdvaja znatno manje od prosjeka EU i OECD-a. Potrebno je najmanje 30 % više sredstava da bismo se približili prosjeku razvijenih zemalja. Zato se zalažem za veća ulaganja i u škole i u ljude koji u njima rade.

Je li Vam bilo teško odlučiti se hoćete li se baviti politikom ili ćete biti profesorica i jeste li se uopće morali odlučivati?
Nisam morala birati odmah – bila sam profesorica, ravnateljica, pomoćnica ministra, urednica udžbenika. Svi ti poslovi imali su isti cilj: bolje obrazovanje. Politika je samo još jedan način na koji mogu pomagati učenicima i školama.

 

OBRAZOVNI SUSTAV

Kako Vam je bilo biti profesorica, a kako ravnateljica?
Biti profesorica bilo mi je veliko zadovoljstvo – posebno kad bih vidjela kako se učenici razvijaju, napreduju i postavljaju dobra pitanja. Kao ravnateljica sam učila kako upravljati sustavom, a to iskustvo mi danas puno pomaže u razumijevanju problema obrazovanja iznutra.

Što Vam je bolje predavati, fiziku ili matematiku?
Fizika mi je ipak draža – kreativna je, puna izazova, otvara potpuno nove vidike na svijet. Posebno sam voljela poučavati astronomiju. Svemir je ogroman, tajanstven i pun nepoznanica, a ja volim učenicima otvarati pitanja na koja još ni znanost nema odgovore.

Što biste promijenili u školskom sustavu da možete?
Najprije bih stavila naglasak na učitelje. Oni su najvažniji dio obrazovnog sustava – bez njih nema stvarne promjene ni kvalitetnog obrazovanja. Učitelji zaslužuju veći ugled, bolje uvjete rada i poštovanje cijelog društva. Njihova stručnost, entuzijazam i svakodnevna briga za učenike temelj su uspjeha svake škole.
Zato se zalažem da se njihov rad više cijeni – kroz veću autonomiju, bolje plaće, manju administraciju i jaču podršku. Želim sustav u kojem učitelj nije prepušten sam sebi, nego ima sve uvjete da radi svoj posao najbolje što zna.
Uz to, važno je ulagati i u školsku infrastrukturu, omogućiti jednosmjensku nastavu, osigurati više stručnih suradnika i napraviti reviziju kurikuluma kako bi bio bliži stvarnom životu učenika. Sve to ide ruku pod ruku – ali bez snažne i poštovane učiteljske profesije, nema stvarnog napretka.

Kako potaknuti bolju suradnju između škole i roditelja?
Povjerenje i poštovanje ključ su dobre suradnje. Učitelji trebaju biti otvoreni, ali i imati podršku škole i države. Roditelji trebaju znati da su partneri u obrazovanju, a ne samo promatrači. Kad svi radimo zajedno, učenici imaju najbolju podršku.

Je li teže raditi kao profesor ili kao zastupnik u Saboru?
Oba posla su izazovna. Kao profesorica svaki dan direktno osjetiš rezultate svog rada – vidiš kad učenik nešto razumije ili kad mu možeš pomoći. U Saboru je rad sporiji, ali možeš utjecati na sustav. Iskustvo iz škole mi puno pomaže da ostanem povezana s onim što je stvarno važno.

 

RADNI DAN

Kako izgleda jedan vaš dan?
Ujutro sam najčešće na sjednicama Sabora – sudjelujem u raspravama, predlažem amandmane, govorim o prijedlozima zakona. Popodne odgovaram građanima, pripremam govore, proučavam zakone, obilazim škole i druge ustanove. Često su dani dugi, ali ispunjeni.

Koji Vam je najdraži dio posla?
Kad osjetim da sam nekome stvarno pomogla – da su škole dobile ono što im treba, da je neki zakon poboljšan, da su učitelji čuli da netko u Saboru govori i u njihovo ime. Najveća mi je nagrada kad mi učitelji ili roditelji kažu: „Hvala što ste rekli ono što mi već dugo mislimo.“

NOVINARI: Dora Juras i Viktor Varga, 6.a

Juniorska matematička olimpijada

Juniorska matematička olimpijada

Na Hrvatsku juniorsku matematičku olimpijadu pozivaju se samo najbolje rangirani učenici 7. i 8. razreda na Državnom natjecanju iz matematike. Gabriel Kos, učenik 7.c razreda, svojim odličnim rezultatom na Državnom natjecanju iz matematike ostvario je poziv na Hrvatsku juniorsku matematičku olimpijadu koja se ove godine održavala 15. i 16. svibnja u Zagrebu. Gabriel je zauzeo 6. mjesto te osvojio 3. nagradu.

Skip to content