Učenici 8.-ih razreda pogledali su kazališnu predstavu o vršnjačkom nasilju u Gradskom kazalištu Žar ptica
Predstavu Ako kažeš, gotov si pogledao sam sa svojom školom. Tema predstave je vršnjačko nasilje i problemi s kojima se susreću mladi. Predstava je podijeljena u četiri dijela, a svaki dio prikazuje drugu vrstu problema.
U prvom dijelu glavni je lik djevojčica Ena koja stalno mijenja škole. Vršnjaci joj se rugaju zbog njezine kožne bolesti. Ena se zaljubila u Davida, mislila je da je i on zaljubljen u nju, ali se prevarila. Tražio ju je fotografiju kakvu ne bi baš bilo kome poslala, a onda tu fotografiju podijelio u grupnom razgovoru. Drugi dio predstave govori o dječaku Tomici koji stalno plače zbog čega ga svi ismijavaju. Pred Tomičinom kućom osvanuo je neprikladan natpis koji je vidio njegov otac. Otac je bio vrlo agresivan prema njemu i fizički ga je kažnjavao. Treći dio govori o djevojčici Beli kojoj je najbitnija popularnost i sve mjeri brojem lajkova. Zapravo su ju svi iskorištavali za novac, hranu, a zauzvrat su joj davali lajk. Otac je Beli često kupovao skupocjene poklone, ali joj nije davao ono najbitnije: svoje vrijeme i ljubav. Od Franke je saznala okrutnu istinu o svojoj popularnosti. Iz posljednjeg dijela saznajemo priču o Niki koju je bilo strah da ne završi na dnu školskog hranidbenog lanca. Jedne večeri nazvala ju je najpopularnija djevojka u školi, Vanesa. Pozvala ju je na zabavu i od tada su postale prijateljice, barem je Nika tako mislila, no Vanesa ju je samo iskorištavala i ucjenjivala kako bi joj Nika pisala domaće zadaće.
Glumci su sami donosili i odnosili rekvizite na pozornicu i tako brzo mijenjali scenografiju. Kostimi su bili odlični i izvrsno su funkcionirali uz priču.
Predstava mi se jako svidjela. Ima vrlo jasnu pouku i jako me dirnulo kada su na kraju prikazane poruke žrtava nasilja iz udruge Hrabri telefon. Predstavu preporučujem svima jer ima poruke koje nam mogu pomoći u životu.
Antonio Vuković, 8.b
Ako kažeš, gotov si – naslov je koji može lako zavarati. Netko bi pomislio da se radi o zavjeri, no to je jedna vrlo emotivna priča o prečestom međuvršnjačkom nasilju. Moram priznati da je predstava bila vrlo teška za gledati. Teško je promatrati kako se cijelo naše društvo raspada svakom sljedećom generacijom sve više. Sama činjenica da djeca mogu nečiju patnju promatrati s užitkom je uznemirujuća. Rekla bih kako problem nasilja ne smije biti tabu tema, već da se o tome itekako treba govoriti. Ovdje neću prepričavati cijelu predstavu jer smatram kako je svaka generacija treba pogledati. Predstava mi je bila jako zanimljiva i osvijestila sam brojne probleme današnjih tinejdžera. Poneki dijelovi predstave su humoristični i nije sve tako tmurno. Smatram da su izvrsno prikazani problemi i izazovi s kojima se danas susreću mladi i kako bi se ova predstava zbog toga trebala naći na listi obavezno pogledati.
Franka Holjevac, 8.b
Učenici 8.-ih razreda pogledali su kazališnu predstavu o vršnjačkom nasilju u Gradskom kazalištu Žar ptica
Predstavu Ako kažeš, gotov si pogledao sam sa svojom školom. Tema predstave je vršnjačko nasilje i problemi s kojima se susreću mladi. Predstava je podijeljena u četiri dijela, a svaki dio prikazuje drugu vrstu problema.
U prvom dijelu glavni je lik djevojčica Ena koja stalno mijenja škole. Vršnjaci joj se rugaju zbog njezine kožne bolesti. Ena se zaljubila u Davida, mislila je da je i on zaljubljen u nju, ali se prevarila. Tražio ju je fotografiju kakvu ne bi baš bilo kome poslala, a onda tu fotografiju podijelio u grupnom razgovoru. Drugi dio predstave govori o dječaku Tomici koji stalno plače zbog čega ga svi ismijavaju. Pred Tomičinom kućom osvanuo je neprikladan natpis koji je vidio njegov otac. Otac je bio vrlo agresivan prema njemu i fizički ga je kažnjavao. Treći dio govori o djevojčici Beli kojoj je najbitnija popularnost i sve mjeri brojem lajkova. Zapravo su ju svi iskorištavali za novac, hranu, a zauzvrat su joj davali lajk. Otac je Beli često kupovao skupocjene poklone, ali joj nije davao ono najbitnije: svoje vrijeme i ljubav. Od Franke je saznala okrutnu istinu o svojoj popularnosti. Iz posljednjeg dijela saznajemo priču o Niki koju je bilo strah da ne završi na dnu školskog hranidbenog lanca. Jedne večeri nazvala ju je najpopularnija djevojka u školi, Vanesa. Pozvala ju je na zabavu i od tada su postale prijateljice, barem je Nika tako mislila, no Vanesa ju je samo iskorištavala i ucjenjivala kako bi joj Nika pisala domaće zadaće.
Glumci su sami donosili i odnosili rekvizite na pozornicu i tako brzo mijenjali scenografiju. Kostimi su bili odlični i izvrsno su funkcionirali uz priču.
Predstava mi se jako svidjela. Ima vrlo jasnu pouku i jako me dirnulo kada su na kraju prikazane poruke žrtava nasilja iz udruge Hrabri telefon. Predstavu preporučujem svima jer ima poruke koje nam mogu pomoći u životu.
Antonio Vuković, 8.b
Ako kažeš, gotov si – naslov je koji može lako zavarati. Netko bi pomislio da se radi o zavjeri, no to je jedna vrlo emotivna priča o prečestom međuvršnjačkom nasilju. Moram priznati da je predstava bila vrlo teška za gledati. Teško je promatrati kako se cijelo naše društvo raspada svakom sljedećom generacijom sve više. Sama činjenica da djeca mogu nečiju patnju promatrati s užitkom je uznemirujuća. Rekla bih kako problem nasilja ne smije biti tabu tema, već da se o tome itekako treba govoriti. Ovdje neću prepričavati cijelu predstavu jer smatram kako je svaka generacija treba pogledati. Predstava mi je bila jako zanimljiva i osvijestila sam brojne probleme današnjih tinejdžera. Poneki dijelovi predstave su humoristični i nije sve tako tmurno. Smatram da su izvrsno prikazani problemi i izazovi s kojima se danas susreću mladi i kako bi se ova predstava zbog toga trebala naći na listi obavezno pogledati.
Franka Holjevac, 8.b
