Hrvatski sabor prije 28 godina proglasio je Dane hrvatskoga jezika, od 11. do 17. ožujka – u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.

Učenici sedmih i osmih razreda OŠ Vjenceslava Novaka, u okviru obilježavanja Dana hrvatskoga jezika, posjetili su Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u pratnji svojih profesorica Ane Jelinić i Sande Damjanić.

Dočekala su nas zanimljiva predavanja vezana za jezik i sam rad Instituta. Učenici su interaktivno mogli postavljati pitanja, odgovarati na njih te su imali  uvid u stare i vrijedne knjige koje se odnose na hrvatsku jezičnu baštinu.

Predavanja su održale: dr.sc. Martina Kramarić, dr.sc. Barbara Štebih Golub, dr.sc. Goranka Blagus Bartolec i dr.sc. Ivana Matas Ivanković.

Želimo ponoviti naš dolazak u Institut jer možemo mnogo toga zanimljivoga naučiti.

LiDraNo 2026.

ŽUBOR PREDLOŽEN ZA DRŽAVNU RAZINU SMOTRE

Županijska smotra literarnoga, dramsko-scenskoga i novinarskog stvaralaštva

Našu školu su na ovogodišnjoj jubilarnoj 35. Županijskoj smotri literarnoga, dramsko-scenskoga i novinarskog stvaralaštva predstavljali:

NOVINARSKO STVARALAŠTVO – samostalni novinarski radovi:

Dora Juras, 7. a

Sokol – nezaustavljiv kao vjetar

Voditeljica: Marija Gelo

NOVINARSKO STVARALAŠTVO – Školski listovi: https://sites.google.com/view/zubor-2024-2025/po%C4%8Detna-stranica?authuser=0
Digitalni školski list Žubor
Urednici: Dora Juras, 7.a; Rita Pavlović, 7.c; Klara Šušković-Jakopac, 7.c; Ema Plećaš, 7.a; Gabriela Antić, 7.c
Voditeljica: Marija Gelo

Za državnu razinu smotre predložen je naš digitalni školski list Žubor!

Posebna zanimljivost programa bilo je sudjelovanje rada naše bivše učenice, Magdalene Lovrić. Njezin literarni tekst objavljen u Zborniku LiDraNo 2023. ove je godine dobio svoju scensku adaptaciju. Magdalenin tekst Upomoć, pubertet  izvela je učenica OŠ Većeslava Holjevca Margo Zejnilović, pod vodstvom mentorice Doris Dobranić Bakša.

Čestitamo svim sudionicima ovogodišnjeg LiDraNa koji je dokazao kako riječi povezuju generacije i vidimo se sljedeće godine.

„Dragi roditelji,

u želji da svojoj djeci olakšaju život i zaštite ih od boli, mnogi roditelji – sasvim prirodno i s puno ljubavi – preuzmu više nego što je potrebno. Ponekad iz toga nastane „lomljenje krila“ koje nitko nije namjeravao: malo previše pomoći, malo previše brige i malo previše vođenja može dovesti do toga da djeca rjeđe dobiju priliku sama probati, pogriješiti i naučiti.

Tribina “Mama, mogu sam(a)?!”  otvara pogled na najčešće zamke u koje roditelji upadnu upravo zato što im je stalo. Razgovarat ćemo o tome kako ovakav stil roditeljstva utječe na djecu – na njihovo samopouzdanje, osjećaj kompetentnosti i snalaženje u školi i svakodnevnim situacijama te što roditelji mogu učiniti da stvore uvjete u kojima djeca postupno preuzimaju odgovornost.

Tribina će se održati u srijedu, 25. ožujka 2026. godine, s početkom u 18 sati, a vodit će je Ana Kraljević, mag. psych. iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. 

Molimo da svoju prijavu uputite elektronskom poštom na adresu: andreja.radic@stampar.hr

Pozivamo vas da nam se pridružite i veselimo se vašem sudjelovanju!“

I ove godine naša škola obilježila je Dan sigurnijeg interneta kroz niz poučnih, kreativnih i interaktivnih aktivnosti na satovima informatike, prilagođenih uzrastu učenika.

• kućica od slame predstavlja profil koji je otkrio previše osobnih podataka – ime i prezime, adresu stanovanja, broj mobitela, fotografije i slično. Takav je profil najizloženiji i najmanje siguran.
• kućica od drveta predstavlja profil koji je podijelio neke osobne podatke, primjerice ime i prezime te fotografiju, ali ne i adresu stanovanja. Takav je profil također ugrožen, ali ipak sigurniji od „slamnatog“.
• najsigurnija je kućica od cigli. Ona predstavlja profil osobe koja nije otkrila svoje osobne podatke – umjesto imena i prezimena koristi nadimak, a umjesto vlastite fotografije postavlja ilustraciju ili lik iz omiljenog crtanog filma.

Drugi razredi su također čitali su bajke Tri praščića i Crvenkapicu u mekanim kutcima svojih učionica, a zatim su pouke iz bajki povezali s digitalnim svijetom. Razgovarali su o „opasnom vuku“ u online okruženju – nepoznatim osobama i rizičnim situacijama. Učili su razlikovati privatne (sigurne) i javne (nesigurne) profile, uspoređujući ih s kućama koje su sagradili praščići, dok su kroz primjer Crvenkapice osvijestili važnost čuvanja osobnih podataka. Bajke su našoj školi poklonjene u suradnji s Centar za sigurniji internet i tvrtkom Combis. (:

Treći razredi izrađivali su digitalne postere na kojima su prikazali što su osobni podaci, koje se opasnosti mogu pojaviti na internetu te naveli konkretne savjete za sigurnije i odgovornije ponašanje u digitalnom okruženju. Postere možete pogledati na poveznici.

Učenici 4.b razreada izrađivali su digitalni strip u kojem su najprije odabrali jednu opasnost iz digitalnog svijeta. Odabranu situaciju prikazali su kroz strip, a dio zadatka bio je osmisliti i prikazati rješenje problema, odnosno kako pravilno reagirati, kome se obratiti za pomoć i kako spriječiti daljnje širenje štetnog ponašanja. Na kraju su oblikovali i jasnu pouku, kojom su istaknuli važnost odgovornog i sigurnog korištenja interneta. Stripove možete pregledati na poveznici.

Učenici 4.a razreda na satu Informatike sudjelovali su u radionici posvećenoj sigurnom i odgovornom korištenju umjetne inteligencije.

Kroz razgovor i primjere iz svakodnevnog života učenici su učili što je umjetna inteligencija, gdje se susreću s njom (preporuke videa, igrice, digitalni asistenti) te na koji način im može pomoći u učenju. Poseban naglasak stavljen je na važnost zaštite osobnih podataka i kritičko promišljanje informacija koje dobivamo putem AI alata.

Učenici su rješavali radni list na kojem su prepoznavali sigurne i nesigurne situacije, promišljali može li umjetna inteligencija pogriješiti te osmišljavali vlastita pravila odgovornog korištenja. Kroz zajedničku raspravu zaključili su kako:

• umjetna inteligencija može biti korisna pomoć u učenju,
• ne smijemo dijeliti osobne podatke i lozinke,
• informacije dobivene putem AI alata treba provjeriti,
• tehnologiju koristimo za učenje i napredovanje

Radionica je potaknula učenike na razmišljanje o sigurnosti na internetu te ih osnažila za odgovorno i promišljeno korištenje suvremenih digitalnih alata.

Učenici 7.b i 8.d razreda sudjelovali su na konferenciji u organizaciji Centar za sigurniji internet, HAKOM i CARNET. Tijekom konferencije slušali su predavanja o digitalnim navikama djece i mladih, prevenciji elektroničkog nasilja, zaštiti osobnih podataka, sigurnosti na društvenim mrežama te izazovima koje donosi umjetna inteligencija. Sudjelovali su i u radionicama koje su poticale kritičko promišljanje i odgovorno ponašanje u digitalnom prostoru.

Na satu informatike 7.b razred dodatno je učio o tankoj granici između informacije i dezinformacije. Učenici su se upoznali s pojmovima satire, senzacionalističkih naslova, obmanjujućeg sadržaja, lažne povezanosti, izmišljenog sadržaja, marketinškog zastrašivanja, pseudoznanosti, manipulativnog sadržaja i klik-mamaca. Naučili su kako prepoznati lažne vijesti te su analizirali stvarne medijske objave kako bi utvrdili o kakvoj se vrsti sadržaja radi.

8.d razred istraživao deepfake tehnologiju putem platforme lab.stemi.education  

Učenici 8.d razreda na satu Informatike sudjelovali su u radionici o deepfake tehnologiji koristeći edukativnu platformu lab.stemi.education. Cilj radionice bio je bolje razumjeti što su deepfakeovi, kako nastaju te kakav utjecaj mogu imati na društvo i demokraciju.

Kroz interaktivne zadatke i vođene aktivnosti učenici su analizirali primjere manipuliranih videozapisa te raspravljali o etičkim i sigurnosnim izazovima umjetne inteligencije. Poseban naglasak stavljen je na razvoj kritičkog mišljenja, prepoznavanje dezinformacija i odgovorno ponašanje u digitalnom okruženju.

U sklopu radionice učenici su promišljali o utjecaju deepfake tehnologije na demokraciju.

Neki od pozitivnih primjera koje su naveli:

Neki od negativnih primjera koje su naveli:

Kroz sve aktivnosti učenici su pokazali da znaju prepoznati opasnosti u digitalnom okruženju te da razvijaju vještine potrebne za sigurno, odgovorno i promišljeno korištenje interneta.

Kroz različite zadatke – plakate, prezentacije, digitalne postere, stripove i edukativne poruke – učenici su pokazali kako internet može biti sigurno i poticajno mjesto kada ga koristimo odgovorno i s poštovanjem.

Prezentacija za pregled na poveznici. 

Cilj svih aktivnosti bio je potaknuti učenike da svojim ponašanjem i primjerom doprinesu stvaranju pozitivnog i sigurnijeg online okruženja.