Povijest naselja i škole

        Na livadama sjeveroistočno od grada, podno blagih obronaka Zagrebačke gore nakon drugog svjetskog rata izraslo je novo naselje koje je nazvano Granom po prvobitnom imenu tog dijela okolice našega grada. Naziv Grana slikovito opisuje područje gdje su se baš tu od starine granali poljski putevi za Čučerje, Oporovec i Markuševec.

        Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća na ovom području niče kompleks dvokatnih stambenih zgrada, a bilo je zamišljeno da se tu smjesti centar za stanovanje studenata te je u to vrijeme taj predio nazvan Studentski grad. Ta zamisao je međutim napuštena, ali se taj novi gradski dio ipak i dalje vrlo brzo razvijao te je postepeno poprimio značajke jedne urbane zaokružene cjeline. Uz ostale objekte i ustanove potrebne za svakodnevni život građana u novoizgrađenom naselju bilo je potrebno sagraditi i novu školsku zgradu za osnovnoškolsko obrazovanje. Do tada, a i za vrijeme gradnje nove zgrade djeca iz naselja Grana pohađaju dvije škole koje su im najbliže, ali su ipak do njih morala pješačiti i po nekoliko kilometara. To su bile škole: OŠ 29. novembar-današnja OŠ dr.Ante Starčevića i OŠ dr.Ivan Ribar-današnja OŠ Retkovec iz kojih će se izdvojiti nastavnici za novu školu u Grani.

Gradnja škole u Studentskom gradu počela je u jesen 1969. godine. Zbog teškoća u rješavanju imovinsko pravnih odnosa za zemljište radovi su počeli kasnije nego što je bilo predviđeno, a i u vrijeme gradnje radovi su zapinjali iz različitih razloga, te je tako škola bila završena godinu dana kasnije od planiranog vremena.

Projekt školske zgrade i okoliša izradili su arhitekti Radovan Nikšić (osim naše projektirao je još tri škole u zagrebačkoj Dubravi), Edo Smidhen i Aleksandar Dragmanović. Zgrada je građena u skladu s tada najsuvremenijim arhitektonskim zahtjevima za osamsto do devetsto učenika. Imala je osam učionica za niže i jedanaest praktikuma za više razrede s odgovarajućim kabinetima. Škola je obuhvaćala i gimnastičku dvoranu s vanjskim igralištima i suvremeno opremljenu kuhinju za tisuću obroka dnevno.

Vrata nove škole koja je tijekom izgradnje i na početku svog rada nosila ime Grana službeno su otvorena đacima ovoga područja 1. rujna 1971.godine i njene učionice zaposjelo je 1226 mališana ovoga područja. Toga dana još nisu bili završeni svi unutarnji radovi, a ni kabineti nisu bili popunjeni potrebnim nastavnim pomagalima i sredstvima.

Na sjednici održanoj 15.listopada 1971. godine članovi Radne zajednice škole Grana dali su prijedlog da se ovoj školi da ime istaknutog hrvatskog književnika Vjenceslava Novaka. Uskoro je Skupština grada prihvatila taj prijedlog i proglasila svoju odluku na svečanom otvorenju škole 25.studenog 1971. godine uz prisutnost sinova Vjenceslava Novaka - Ćirila i Metodija.

U drugom polugodištu šk.god. 1971./1972. izabran je za ravnatelja škole gospodin Dragutin Vobožil, profesor povijesti, koji je do tada bio vršilac dužnosti ravnatelja škole.

         Nakon dvadeset godina,  tu je dužnost preuzeo mladi profesor povijesti i zemljopisa gospodin Žarko Ćorić koji je  20.srpnja 1991. godine izabran za ravnatelja škole.